Razgovor o inicijativi Trans* Koalicija na post-sovjetskim prostorima

12. kol 2014.

Pročitajte razgovor s Yanom o Trans* Koaliciji na post-sovjetskim prostorima te nešto o trans* pravima i aktivizmu!

Bok Yana, možeš li nam se ukratko predstaviti?

Ja sam Yana, trans_feministkinja iz Moskve i članica Trans* Koalicije na post-sovjetskim prostorima.

Možeš li nam reći nešto više o tome što je Trans* Koalicija i koje su države uključene?

To je platforma koja ujedinjuje aktiviste i aktivistkinje iz 7 post-sovjetskih država. Naime Ukrajinu, Rusiju, Gruziju, Armeniju, Kazahstan, Kirgistan, i Moldaviju. Dijelom su tu i neke trans* organizacije, pa su zapravo uključenei aktivisti i aktivistkinje kao i organizacije.

logo_top trans kolaicija

Koja je svrha Koalicije?

Koalicija je oformljena kako bi aktivistkinje i aktivisti dobilei priliku dijeliti iskustva. Zato što na post-sovjetskim prostorima imamo vrlo slične stvarnosti potrebno nam je dijeljenje znanja i iskustava.

Postoje li trans* organizacije u svakoj od tih država ili se Koalicija sastoji više od individualnih aktivista i aktivistkinja?

Postoji Insight u Ukrajini i Labrys u Kirgistanu, a u ostalim državama predstavnicei su individualnei aktivisti i aktivistkinje, poput mene.

A trenutačno stanje s trans* pravima u Rusiji?

Pa trenutačno nema zakona o pravnom priznavanju roda stoga situacija nije strašna, u usporedbi sa stanjem u Ukrajini ili Kirgistanu gdje postoje procedure koje zahtijevaju operacije. U Rusiji postoji i nekoliko slučajeva u kojima su osobe čak uspjele promijeniti dokumente bez operacije, ali naravno da je i u tim slučajevima postupak bio prilično težak. No imamo druge probleme, poput nemogućnosti registracije udruga, ili održavanja skupova, itd.

To sam zapravo htio pitati, je li moguće, ili je sasvim ilegalno registrirati organizaciju kao lgbt, ili kako?

Ja nisam članica ni jedne organizacije pa ne znam kako, ali koliko znam postoje neke registrirane lgbt organizacije koje su se dosta namučile po sudovima itd. da bi se uspjele ‘službeno registrirati’.

Također si spomenula da su zakoni različiti od onih u Ukrajini, bio sam na radionici o monitoringu nasilja gdje je spomenuto da ukrajinski zakon propisuje do 45 dana prisilne psihijatrijske hospitalizacije da bi se uopće mogla pokrenuti procedura pravnog priznavanja roda. Znaš li možda nešto više o tome?

Hm da, postoji neka vrsta ‘hospitalizacije’, ali u Rusiji to nije propisano, što je bolja situacija. Nekei aktivisti i aktivistkinje iz Rusije se boje od države tražiti pravilnik, odnosno pravnu regulativu zbog straha da bi moglei dobiti nešto slično proceduri u Ukrajini, pa ne traže ništa jer situacija ‘nije dovoljno loša’.

Misliš da je nemanje zakona ponekad korisnije od imanja restriktivnih zakona?

Da.

A kako je s pristupom zdravstvenim uslugama?

Osobno, ne koristim sustav, ne treba mi. Hormone mogu kupiti bez recepta, a druge intervencije ne trebam pa ne znam, postoje neki kirurzi, ali je kvaliteta niska.

Znaš li surađuje li netko s tim kirurzima ili kako se mogu dobiti informacije o njima?

Ne, znaju ih drugei pripadnicei zajednice i lgbt organizacija, ali obzirom da nemamo trans* specifičnu organizaciju ne surađuju s njima, imaju samo neke kontakte s psihijatrima, ali ne i s kirurzima.

Što te najviše živcira u svakodnevnom životu?

Nisam mogla promijeniti ime. Iako je postupak za promjenu imena dosta jednostavan, rekli su da ne mogu imati žensko ime s muškim spolom u dokumentima. To me možda najviše živcira jer ne planiram mijenjati spol, a u dokumentima ovako i onako gledaju uglavnom samo ime.

Pišeš i knjigu o trans_feminizmu na ruskom…

Da, to bi zapravo trebala biti prva knjiga o trans* temama, a posebno o trans_feminizmu, na ruskom jer se time zapravo jako malo ljudi bavi, a rijetkei pišu. Smatram to izuzetno bitnim projektom i mislim da ću dobiti podršku od ostalih članova i članica Koalicije pa bi to mogao biti i kolektivni rad.

Za one koje detaljnije zanima tema trans* aktivizma u Rusiji, preporučujemo Yanin autorski tekst na engleskom.

Također tu je i tekst o ‘lgbtqi neokolonijalizmu’ i tome kako biti zapadnjačkei saveznicei.

crossmenu