Interspolnost

*Također, još uvijek se za interspolnost koristi i naziv interseksualnost (eng. intersex). Ponekad se spominje i riječ “hermafroditizam”, ali bitno je za napomenuti kako većina interspolnih osoba taj naziv doživljava pogrdnim i ne žele ga koristiti. Medicinska dijagnoza može biti i “poremećaj diferencijacije spola” (eng. disorder of sex development). 

Interspolnost * je krovni termin za sve varijacije u spolnim karakteristikama koji obuhvaća iskustva osoba čija se tijela prema medicinskim normama ne mogu klasificirati u tipična muška i ženska tijela u odnosu na njihov kromosomski, gonadni ili anatomski spol. Anatomski spol postaje vidljiv u primarnim spolnim karakteristikama poput unutrašnjih i/ili vanjskih genitalija, kromosomske i/ili hormonalne strukture. Također, može postati vidljiv i u sekundarnim karakteristikama kao što su dlakavost, visina, mišićna masa i drugo.

Interspolnost obuhvaća fizičke spolne karakteristike koje su drugačije od onoga što često smatramo tipičnim za muško ili žensko tijelo – NIJE isto što i transrodnost, ali interspolna osoba može biti transrodna, cisrodna, LGB, straight, aseksualna… – kao i bilo koja druga osoba.

Prema podacima UN-a 1,7% osoba u svijetu je interspolno.
1 od 2000 je približan broj beba koje su rođene s tijelom koje izgleda drugačije od onoga što se smatra „tipičnim” za muško ili žensko dojenče i one su u riziku za genitalne – „normalizirajuće” operacije, često zbog društvene nelagode. Takve operacije su estetske i nisu medicinski potrebne.

Rizici koji slijede nakon tih operacija su česti i nikako ne neuobičajeni.

Fizički rizici:
– Ožiljci
– Kronični bolovi
– Gubitak seksualnog osjećaja/funkcije
– Urinarna inkontinencija
– Neplodnost
– Potreba za doživotnom hormonalnom terapijom
– Komplikacije operacija koje zahtijevaju više dodatnih operacija

Psihološki rizici:
– Depresija, PTSP, povećan rizik za samoubojstvom
– Osjećaj srama, izoliranosti i nedovoljnosti
– Određen spol koji ne odgovara rodnom identitetu

KROMOSOMSKE VARIJACIJE

Interspolnost

Interspolne varijacije mogu biti i kromosomske, što znači da kromosomi mogu biti i nešto drugo osim XX ili XY – kao naprimjer XO, XXX, XXY, XYY, XX/XY – ili mogu biti nešto drugačije od onoga što je “očekivano” za tijelo, naprimjer osoba može imati XY kromosome s tipičnim ženskim fenotipom (fizičkim izgledom), ili XX kromosome s tipičnim muškim fenotipom.

UNUTARNJI SPOLNI ORGANI

Interspolnost

Interspolna osobina može biti i gonadna. Gonade su organi poput jajnika ili testisa. Gonada se počne razvijati u jednom smjeru kako bi razvila svoj konačan oblik i također se može razviti u kombinaciju tih gonada koju nazivamo ovotestis. Ponekad se razvije gonada koja nije očekivana obzirom na vanjski fenotip osobe pri rođenju. Naprimjer, osoba koja je rođena s vulvom kasnije u životu otkrije da ima unutarnje testise umjesto jajnika. Također, gonada se ponekad ne razvije u nijedan tip – nazivamo ju “nerazvijena gonada” – ona ne proizvodi nikakve hormone.

VANJSKI SPOLNI ORGANI

Interspolnost

Genitalno tkivo također varira na spektru. Isto tkivo mogu postati i stidne usne (labije) ili mošnje (skrotum). Isto tkivo može postati ili klitoris ili falus, ali ako veličina pada negdje između onoga što se smatra tipičnim za jedno ili drugo, tada zapravo samo o kirurgu ovisi odluka o tome što je „normalno” ili „zahtijeva kiruršku intervenciju”. Među interspolnom dojenčadi možemo vidjeti različite kombinacije širom spektra i gotovo nijedno nema medicinske posljedice. Jedina hitnost je ona kad dijete nije u mogućnosti urinirati. Van tog slučaja, svaka operacija nad genitalijama je forsiranje proizvoljnog pojma „normalnosti” s obzirom da vidimo da može postojati mnogo prirodnih varijacija.

Interspolnost

Ova tablica ilustrira neke uobičajene interspolne varijacije i njihove razlike u spolnim karakteristikama. Npr. osobe sa Sindromom potpune neosjetljivosti na androgene (CAIS) imaju XY kromoome i unutranje testise koji proizvode androgene. S obzirom da je tijelo neosjetljivo na androgene, mijenjaju se u estrogen i to uzrokuje razvoj sekundarnih spolnim karakteristika kao što su grudi. Postoji još mnogo varijacija osim ovih koje su navedene – i ne slažu se svi oko toga što se smatra kao „interspolno”. Npr. varijacije poput hipospadije, gdje je otvor uretre na drugom mjestu osim na vrhu penisa mogu biti karakterizirane kao interspolnost, a u nekim slučajevima i osobe s policističnim jajnicima mogu biti smatrane kao interspolne.

Želiš li znati više?

crossmenu